Neobican sklad prirode koji je na tom malom prostoru napravio zaista predivan okolis, brdo i odmaraliste Djed, predivna rijeka Una - biser ovog dijela Balkana i narod koji je oduvijek gajio dobrodoslicu svakom tko je zelio da posjeti nas lijepi gradic. Svatko tko je prosetao starim i iskrivudanim ulicama morao je osjetiti isto. Bas to, sto je uticalo na stanovnike Kostajnice da toliko vole svoj grad, tu ljubav, moc i slavu koji su krasili Kostajnicu od samog njenog nastanka.

Kostajnica spada u manje gradice sa svojih 3150 ljubaznih stanovnika (popis stanovnika iz 1991. godine) i to ju cini posebo privlacnom. Pored toga ljeta u Kostajnici su nezaboravna, kupanja na Uni,voznje camcima, kao i beskrajna tumaranja i setnje po gradu. Svakog ljeta u Kostajnici se odrzavala redovna kajakaska regata - takmicenjekajakaskih klubova. Na toj manifestaciji takmicile su se nadekajak-kanu kluba Kostajnica koji ima bogatu istoriju iza sebe kao i ne takomali broj medalja. U Kostajnici se razvila i viceprvakinja Evrope,prvakinje Hrvatske u dvosjedu kao i mnoge druge kajakaske nade. Pored toga kajak je bio i najrazvijeniji sport u Kostajnicisa velikim brojem clanova kajak-kanu kluba.

Kulturni zivot je bio takodjer jako razvijen. Kulturno Umjetnicko Drustvo odrzavalo je tradiciju narodnih plesova i obicaja. Takodjer su odrzavane i redovne priredbe na kojima su mladi i stariclanovi pokazivali svoje umijece i spretnost u plesu, recitovanju, pjevanju, kao i starim narodnim obicajima.

U muzickoj skoli pruzana je mogucnost obucavanja na najpoznatijim muzickim instrumentima.Pored muzicke skole, veoma vazno drustvo za razvoj muzicke svijesti u gradu bilo je i "Dobrovoljo Vatrogasno Drustvo"(DVD) sa svojom limenom glazbom.DVD je odrzavalo tradiciju sviranja na duvackim instrumenima i bilo je nezaobilaza atrakcija svakog dogadjaja u Kostajnici. Limena glazba DVD-a je pored toga imala svakegodine svoju prvomajsku paradu kada su clanovi sa svojim instrumentima u rukama pokazivali rezultate svoga truda. Pored toga ucestvovali su i u pogrebnim povorkama svirajuci posrmtni mars, sto je tim dogadjajima davalo izrazito dubok duhovni i svecani karakter.

Veoma znacajan je bio i rad takozvanog Velikog Zbora odnosno pjevackog drustva u Kostajnici, koje je poslijednjih godina udruzilosvoj rad sa slicnim iz susjedne Bosanske (Srpske) Kostajnice. Na taj nacin stvoreno je bolje i kvalitetnije pjevacko drustvo pod imenom"Potkozarje" koje je ucestvovalo na mnogim jugoslavenskim, ali i medjunarodnim manifestacijama pjevackih drustava. Pored toga odrzavani su i koncerti u Kostajnici koji su obavezno privlacili jako veliki broj slusalaca,sto moze da potvrdi visoki kvalitet koji je taj zbor imao pri izvodjenju raznih kompozicija.

Pored ovog pjevackog drustva, vecinu manifestacija vezanih za drzavne, zvanicne ili ne zvanicne praznike pratio je i mali zbor kojije bio vodjen u okviru kostajnicke osnovne skole.

Svakog ljeta odrzavan je i turnir u malom nogometu u kome su ucestvovali timovi sa cijele Banije, pa i iz susjednih gradova Bosne i Hercegovine (Kozarska (Bosanska) Dubica, Srpska (Bosanska) Kostajnica i Novi Grad(Bosanski Novi)).

Manifestacija zvana Korzo Cvijeca odrzavana je u proljece. U toj manifestaciji su ucestvovala sva djeca iz kostajnickog vrtica i nizihrazreda osnovne skole. Tako udruzeni i obuceni u raznovrsnekostime cvijeca, proljeca i ostalog setali su ulicama duz citavog grada i zabavljali gradjane koji su se skupljali da gledaju neobicno drustvo.

Kostajnica se prvi put spominje u 13. stoljecu, 1240 godine. Do njenog veceg i znacajnijeg razvoja doslo je sa pocetkom turskih osvajanja naBalkanu u 15. stoljecu, stvaranjem Vojne Krajine kao zastitnog prostoraHabzburske monarhije. Tada se Kostajnica istice kao znacajan vojni i trgovinski grad sa tvrdjavom. Kostajnica je bila i na veoma znacajnimprometnicama tog vremena. Kroz Kostajnicu je vodio najveci dio trgovinesa turskim carstvom, kao i putni pravci za Tursku i za istocne dijelove Vojne Krajine, Brod i dalje Zemun i Petrovaradin(teski saobracaj se obavljao uglavnom rijekom Savom).Zahvaljujuci veoma kvalitetnim prometnicama i razvijenom saobracajuu ovom podrucju se narocito razvija i zanatstvo posebice oni tipovi koji su bili bazirani na odrzavanju i popravci transportnihkola. Veoma veliki broj krajisnika pored svoje vojne obaveze bavio se i prevozom, zaposljavajuci na taj nacin svoje volove i kola, sto je predstavljalo i najlaksi nacin za dolazak do svjezeg novca tog vremena.Pored toga na podrucju opstine postojalasu jos tri utvrdjena mjesta, koja su dosla do svog izrazaja posebno za vrijeme turskih osvajanja u drugoj polovini 16. stoljeca i padom Kostajnice 17. Jula 1556 godine. Te utvrde bile su: Komogovina, Prevrsac i Svinica. Utvrde se dogradjuju i popravljaju u periodu poslije osvajanja Kostajniceodlukom hrvatskog sabora 1557. godine da bi potpomoglesprjecavanje daljenjeg osvajanja Turaka prema Kupi.

Do znacajnog razvoja Kostajnice doslo je posebice poslije velikog rata sa Turskom, i oslobadjanjaKostajnice 1686. godine, kada se granica na Uni znacajnije utvrdjujei razvija.

Zahvaljujuci svom izuzetnom geografskom i strateskom polozaju, na granici sa Bosnom i Hercegovinom kao i blizinom velikihindustrijskih i strateskih mjesta, Kostajnica ima velike mogucnosti za siguran i kvalitetan zivot, kao i razvoj standarda svojih stanovnika.

Neke od vaznijih cestovnih udaljenosti:Zagreb - 84 km, Sisak - 47 km, Petrinja - 34 km, Novi Grad (Bosanski Novi) - 32 km,Banja Luka - 107 km, Sarajevo - 350 km, Beograd - 344 km.